AKUTNO OŠTEĆENJE BUBREGA

Kronična bolest bubrega je veliki javnoznanstveni problem u svijetu jer je ima svaka deseta osoba. Tsunami kronične bolesti bubrega je dodatno potaknut sve većom incidencijom i prevalencijom akutnog oštećenja bubrega. Danas se zna da je akutno oštećenje bubrega podjednako često i u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju, ali je još uvijek nedovoljno prepoznat sindrom s velikom neposrednom i odgođenom smrtnošću koja je manje vezana uz bolest bubrega, a više za akutno ili kronično oštećenje drugih vitalnih organskih sustava. Nakon epizode akutnog oštećenja bubrega, mogući scenariji su: potpuni oporavak, pogoršanje kronične bolesti bubrega koja je već postojala, nastanak kronične bolesti bubrega i njezina brza progresija u završni stadij, odnosno uremiju. Troškovi liječenja i posljedice bolesti su vrlo veliki. Uzroci koji pogoduju i dovode do nastanka akutnog oštećenja bubrega u razvijenim zemljama i onima koje su u razvoju, bitno se razlikuju, ali im je zajednička sve veća učestalost. Ipak, bez obzira na sve veće zanimanje za taj sindrom u svijetu, još uvijek ne postoji općeprihvaćeni obrazac djelovanja usmjerenog na suzbijanje uzročnih čimbenika na koje je moguće djelovati, razvijena svijest o pogubnim učincima akutnog oštećenja bubrega, spoznaja liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika o dijagnosticiranju, pravodobnom početku, načinu i trajanju liječenja, kao ni primjerena potpora društveno političke zajednice.